Uljanikova gradnja 501 pod imenom »Berkarar« u petak je službeno predana državnoj agenciji za plovidbu Turkmenistana koja je taj brod i naručila. Hrvatska posada od 17 članova je brod tipa »Ro Ro-Pax« iz Uljanika odvezla u Kaspijsko more, a put je započeo koncem rujna ove godine. Podsjetimo taj će brod po Kaspijskom moru prevoziti automobile, kamione i putnike. Brodovlasnik je prilikom narudžbe broda zatražio i da mu se dopremi u svoju zemlju te je stoga angažirana menadžmentska tvrtka Uljanik Plovidba koja je gotovo najkvalitetnija hrvatska tvrtka u svojoj branši. Predsjednik uprave Uljanik Plovidbe Dragutin Pavletić nam je rekao kako je ovo jedan novi početak za tvrtku koja vidi da kriza polako nestaje.

Predan »Berkarar«

– Naša posada je uz mnogo neizvjesnosti i birokratskih zavrzlama brod za Turkmenistan uspješno dopremila na odredište. Nakon što su koncem rujna zaplovili iz Pule, polovicom listopada su bili primorani vezati se u Tallinu zbog toga što nije bilo moguće dobiti dozvolu za plovidbu kroz rusko teritorijalno more zbog europskog embarga. Na sreću hrvatsko ruski dobri odnosi su omogućili da brod »Berkarar« nastavi svoj put do Sankt Peterburga odakle je zaplovio po kanalima put rijeke Volge. Kroz vode Ruske federacije put je bio dugačak oko 3,5 tisuća kilometara, istaknuo je Pavletić.

Međutim, zavrzlame i problemi su se počeli događati u kanalima ruskih voda gdje ima na desetke ustava zbog kojih se brod morao dizati i čekati plimu. U jednom slučaju ruske vlasti su morale iz akumulacijskog jezera podići razinu vode u kanalu za od prilike pola metra ne bi li brod uspio proći sa svojim gazom od 2,5 metara gaza kanal od 2,9 metara. Nakon prolaska hrvatskog broda, ruske su vlasti zatvorile plovni put koji je već bio djelomice okovan ledom zbog čega su prethodno bili angažirani ledolomci. Srećom nije bilo većih problema pa je brod jučer službeno predan na svečanosti kojoj je prisustvovao hrvatski premijer Zoran Milanović. Nakon ove uspješne isporuke hrvatska delegacija u Turkmenistanu će zasigurno razgovarati o mogućnosti da se suradnja u brodogradnji nastavi. To je uprava Uljanika svojevremeno i najavljivala. Uostalom, Uljanik je poznat na Kaspijskom moru jer je ondje plovilo oko desetak brodova koji su godinama unazad građeni upravo u Puli.

Izlazak iz krize

No, vratimo se Uljanik Plovidbi koja, kako kaže Pavletić, vidi »svjetlo na kraju tunela«. Nadzorni odbor je prihvatio dokument strateškog plana razvoja tvrtke do 2030. godine.

– Imali smo hrabrost staviti na papir sve što planiramo učiniti u idućih 15 godina. S obzirom da vidimo izlazak iz krize odlučili smo do 2030. godine u cijelosti obnoviti i poduplati našu flotu. Dotad planiramo flotu povećati na 20 brodova za prijevoz rasutog tereta i tankera srednje tonaže. Danas imamo 10 brodova i nešto u menadžmentu čija je starost u prosjeku oko pet godina. Ti brodovi neće dočekati 2030. godinu, a niti oni koje ćemo naručiti za koju godinu. Dakle, želimo i dalje zadržati primat najmlađe hrvatske flote. U zadnjih deset godina gradili smo nekoliko brodova i u hrvatskim brodogradilištima ostavili oko 350 milijuna dolara. Vidimo da će se izlazak iz krize dogoditi u idućoj godini. Zato do 2030. godine planiramo izgraditi kompletnu novu flotu zasigurno u našim škverovima. Uljanik i »3. maj« su ozbiljna brodogradilišta i grade dobre i konkurentne brodove na svjetskom tržištu. Ako uzmemo u obzir da jedan tanker košta između 37 i 40 milijuna dolara, sad vidite koliko bi novca Uljanik Plovidba mogla potrošiti u hrvatskoj brodogradnji. Duboko sam uvjeren da ćemo najkasnije u 2016., ako ne i ranije, početi s prvim narudžbama novih brodova za našu flotu, zaključio je Pavletić.

Izvor: www.novilist.hr; Cristian Bruno Galić