News

2012 Dec 03

Žarko Buljević prvi prošao zaleđenim oceanom od Norveške do Japana: Hrvatski kapetan na Arktiku piše povijest

Tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) Ob River, u vlasništvu grčke kompanije Dynagas za nekoliko će dana pristati u Japanu s teretom od 150 tisuća kubičnih metara prirodnog plina u tekućem stanju iz norveškog Hammerfesta.

Ne bi to samo po sebi bila nikakva novost, jer Hammerfest je luka za izvoz LNG-a, a Japan jedan od najvećih uvoznika prirodnog plina, da brod iz Norveške prema japanskom otočju nije krenuo sjevernom rutom – kroz Arktički ocean, kao prvo plovilo tog tipa u povijesti!

Riječ je o pravom pomorskom podvigu, kako zbog leda koji prekriva veći dio Arktika u ovo doba godine i ekstremno niskih temperatura, tako i zbog činjenice da se tek rijetki pomorci mogu pohvaliti iskustvom plovidbe tim područjem i u takvim uvjetima.

Izjave po pristajanju

A kakav bi to pomorski podvig, o kojemu ovih dana javljaju brojni ugledni svjetski mediji bio, kad u njemu ne bi sudjelovali i hrvatski pomorci, i to, kako saznajemo, njih čak sedmorica – redom časnici, na čelu s kapetanom Žarkom Buljevićem  iz Splita pod čijim zapovjedništvom se Ob River približava kraju svog pionirskog putovanja, prave prekretnice u pomorskom prijevozu općenito.

Iz grčke kompanije Dynagas u čijoj floti plovi Ob River, potvrdili su nam da je na brodu ukupno sedam časnika iz Hrvatske, uključujući i zapovjednika, no na naš pokušaj da stupimo u izravni kontakt sa zapovjednikom, komercijalni direktor tvrtke Tony Lauritzen ljubazno nas je odbio, kazavši kako će zapovjednik biti dostupan za razgovore s medijima tek kada putovanje bude u cijelosti okončano. Lauritzen je potvrdio da je plovidba Ob Rivera sjevernom obalom Rusije, uz pomoć dvaju ruskih nuklearnih ledolomaca, protekla u skladu s očekivanjima te da će brod pristati u Japanu tijekom idućeg tjedna.

– Za putovanje sjeveoistočnom rutom pripremali smo se dulje od godinu dana, tijekom kojih smo detaljno analizirali uvjete u kojima će brod ploviti i sa zadovoljstvom mogu potvrditi da su tijekom dosadašnjeg dijela putovanja bili gotovo u potpunosti onakvi kakve smo predvidjeli. Iako brod prevozi komercijalni teret, ovo je u velikoj mjeri pokusna plovidba na kojemu ćemo prikupiti mnoštvo dragocjenih informacija koje će poslužiti u planiranju idućih plovidbi Arktikom, kazao je Lauritzen.

Isplativa ideja

Izborom te, za trgovačke brodove nimalo uobičajene rute, Ob River će putovanje do Japana skratiti za dvadesetak dana u odnosu na uobičajeno putovanje koje iz Atlantika vodi kroz Sredozemlje, Sueski kanal, Crveno more, te dalje preko Indijskog oceana do Dalekog istoka. Unatoč potrebi angažiranja ledolomaca, vlasnici broda tvrde da će putovanje preko Arktika omogućiti uštede u odnosu na uobičajenu rutu.

– Iz prvih analiza ekonomike putovanja, čini se da će ono biti isplativo u odnosu na standardnu, znatno dulju plovidbu između Norveške i Japana. Iako trajanje plovidbe u oba slučaja ovisi o čitavom nizu faktora, plovidba Arktikom je za preko četrdeset posto kraća, što znači i jednako toliku uštedu na gorivu i ostalim troškovima broda. Isplativost prijevoza ukapljenog prirodnog plina sjevernom rutom u velikoj mjeri, osim o trajanju putovanja, ovisi o kretanjima cijena na tržištu LNG-a, u prvom redu na razlikama cijene LNG-a između tržišta na Atlantiku i Pacifiku. Što je ta razlika veća, to je putovanje isplativije, ali ujedno se mora poklopiti i da teret dolazi iz područja na sjeveru. Uz to, potrebno je raspolagati brodom prilagođenim za plovidbu u uvjetima leda, kao i obučenom posadom, kazao je Lauritzen.

Dijelovi slagalice

Ključni faktor u donošenju odluke da se brod uputi prema Japanu sjevernom rutom, kaže Lauritzen, bilo je ovogodišnje rekordno otapanje ledene kape na Arktiku zabilježeno znanstvenim promatranjima.

– Proučili smo mnoštvo podataka prikupljenih praćenjem leda na Arktiku iz kojih je vidljivo da su uvjeti za plovidbu tim područjem sve povoljniji, što omogućava znatno kraću plovidbu do profitabilnih destinacija, rekao je Lauritzen.

  Na pitanje planira li Dynagas iduća putovanja na istoj relaciji u skoroj budućnosti, odgovara kako je ta opcija moguća.

– Da bi se to ostvarilo, potrebno je da se svi dijelovi slagalice o kojima sam govorio poslože na pravo mjesto, dakle – da polazište i odredište budu na odgovarajućim lokacijama, te da uvjeti na tržištu plina budu takvi da se putovanje isplati. Poklope li se takve okolnosti, moguće je da će brodovi iz naše flote opet ploviti Arktikom, zaključuje Lauritzen.

Osim okolnosti o kojima govori, za prijevoz LNG-a sjevernom rutom ključan bi mogao biti još jedan faktor – otkriće novih velikih količina plina iz škriljca u Sjedinjenim Američkim Državama što je dovelo do značajnog smanjenja uvoza prirodnog plina na tamošnjem tržištu.

Terminal za ukapljivanje i ukrcaj prirodnog plina u norveškom Hammerfestu bio je razvijen upravo zbog izvoza na američko tržište, gdje je potreba za uvozom smanjena, a kako istodobno u Japanu, nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani u Fukušimi, raste potražnja za ostalim izvorima energije, posebno prirodnim plinom, pravci prijevoza LNG-a morem sve se više mijenjaju.

Tržište naglavce

– Najveća je promjena u tome što plin sada putuje na istok, umjesto na zapad, objasnio je za BBC Gunnar Sander, viši savjetnik u Norveškom polarnom institutu i stručnjak za utjecaj klimatskih promjena na ekonomske aktivnosti na Arktiku.

– Otkriće plina iz škriljca, zajedno s ubrzanim otapanjem polarne ledene kape, okrenulo je tržište naglavce. Klimatske promjene pri tom će imati manji utjecaj na pomorski promet sjevernom rutom. Glavnu ulogu igrat će potražnja za naftom i plinom. Pokretač svega je izvoz tih resursa iz arktičkog područja, a ne činjenica da je prolaz Arktičkim morem moguć sama po sebi, rekao je Sander.

  Prijevoz tereta pomorskim rutama preko Arktika posljednjih godina ubrzano raste. Ova je godina bila jedna od rekordnih. Ipak, riječ je o još uvijek zanemarivim količinama, što Sander zorno ilustrira usporedbom sa Suezom.

  – Prošle je godine kroz Sueski kanal prošlo devetnaest tisuća brodova. Istodobno ih je sjevernom pomorskom rutom prošlo svega četrdeset, što je golema razlika, zaključuje Sander, koji smatra kako su mogućnosti za razvoj pomorskog prometa Arktikom još uvijek u velikoj mjeri ograničene.

Zagrijavanje planeta

Ledena kapa na Arktiku posljednjih se godina smanjuje dramatičnim tempom pa se sve češće bilježe rekordno male površine morskog leda, koji je ujedno i sve tanji.

Tako je, primjerice, 2008. godine po prvi put od kad se prati kretanje leda na Arktiku, zabilježeno da su istodobno plovni bili i Sjeverozapadni prolaz, što vodi oko sjevera Kanade i Aljaske, i Sjeveroistočni prolaz, uz ruske obale Arktičkog mora.

Iako otvara mogućnost eksploatacije ne samo novog pomorskog puta, nego i velikih zaliha plina i nafte na krajnjem sjeveru, topljenje leda na Arktiku moglo bi imati katastrofalne posljedice po čitav planet.

Posebno zabrinjava sve brže otapanje ledenjačkog pokrova na Grenlandu, koje već sada uzrokuje povećanje razine mora za tri milimetra godišnje, a u budućnosti bi, nastavi li se ubrzavanje otapanja, moglo imati nesagledive posljedice uslijed potapanja golemih područja uz sadašnje obale na kojima žive milijarde ljudi.

U charteru za ruski Gazprom

Ob River je izgrađen 2007. godine s posebno ojačanom oplatom i konstrukcijom trupa, kao i brojnim drugim prilagodbama koje mu omogućavaju normalno funkcioniranje u plovidbi zaleđenim morima uz iznimno niske temperature zraka. Brod je trenutno u charteru za ruskog giganta Gazprom.

pročitajte više

Do you like this article? Yes No

Ratings: 4 Yes 0 No

Other News by Category