U prvih devet mjeseci ove godine luka Kopar uvjerljivo je zadržala prvo mjesto među lukama sjevernog Jadrana po kontejnerskom prometu, dok je na drugom mjestu Trst, a na trećem Rijeka.

U Kopru je pretovareno 510.265 TEU-a, a najveća slovenska luka ostvarila je i najveću stopu rasta od čak 15 posto. Rezultati u Trstu su veći za 3 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, a pretovareno je 358.619 TEU-a. Na zasad jedinom kontejnerskom terminalu riječke luke na Brajdici zabilježen je promet od 113.276 TEU-a, što je povećanje od 8 posto.

Promet Kopra je oko 4 i pol puta veći nego u Rijeci, dok je rezultat Trsta u odnosu na najveću hrvatsku luku tri puta bolji. Kad je riječ o ukupnom prometu Kopar je u razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvario 13,9 milijuna tona suhog i tekućeg tereta, dok je Rijeka zabilježila 6,44 milijuna tona. Ove brojke predstavljaju svojevrsno prolazno vrijeme među najvećim konkurentima na sjevernom Jadranu, te ukazuju kako će biti potrebno još niz godina kako bi se Rijeka približila Kopru i Trstu.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak smatra kako je kontinuirani trend porasta prometa na razini između Kopra i Trsta zadovoljavajući rezultat.

Kopar je kvalitetna luka i ne začuđuje njihov rast, ali naš rast također pokazuje da smo na dobrom putu. Potrebno je određeno vrijeme kako bi se na Brajdici valorizirale provedene investicije. Očekujem da će se dodatnim zajedničkim investicijama Lučke uprave, Jadranskih vrata i HŽ Infrastrukture sve više podizati razina kvalitete te će shodno tome biti omogućeno dobivanje novih tereta. To se prije svega odnosi na završetak rekonstrukcije željezničkog kolodvora Brajdica, modernizaciju pruge i podizanje razine usluge željezničkih operatera. Terminal je tek jedna karika u lancu, a Brajdica sigurno ima perspektivu.

Predviđamo da bi Brajdica oko 80 posto svog maksimalnog kapaciteta od 600.000 TEU-a trebala ostvariti oko 2020. godine, što je trenutak u kojem moraju biti ostvarene pretpostavke za povećanje kapaciteta Rijeke na novom terminalu na Zagrebačkoj obali. Naravno da pratimo što se zbiva u ostalim sjevernojadranskim lukama, ostvarena je koordinacija i partnerstvo u Udruzi luka sjevernog Jadrana (NAPA), imamo suradnju i zajedničke studije razvoja, koje pokazuju da ćemo 2030. godine imati ukupno 6 milijuna TEU-a na sjevernom Jadranu. To je jedna europska studija, koja daje dobre početne pozicije za evaluaciju projekata Europske unije u kontekstu sufinanciranja niza projekata s ciljem povećanja kapaciteta i modernizacije prometne infrastrukture. Za nas je 2020. godine ključan iskorak Zagrebačka obala, dok bi 2030. godine realan cilj trebali biti dodatni kapaciteti na Krku. Moramo unaprijed planirati prostor i projekte kako ne bi došlo do poremećaja i gubitka stečenih pozicija na sjevernom Jadranu, ističe Mezak.

Izvor: www.novilist.hr; Darko Pajić