News

2012 Aug 13

MORH raspisuje natječaj za izgradnju broda Obalne straže

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske najavilo je da će 1. rujna raspisati natječaj za izradu prototipa obalnog ophodnoga broda za Obalnu stražu prema projektu zagrebačkog Brodarskog instituta.

Krajem 2012. trebao bi biti izabran graditelj prototipa, a brod isporučen naručitelju polovinom 2014., što je, opravdano se sumnja u brodograđevnim krugovima, u odnosu na hrvatske prilike i način na koji se do sada radilo − vrlo upitno.

Kako su javili pojedini mediji pozivajući se na MORH, brod bi se u slučaju rata prenamijenio u ratni brod, što u velikoj mjeri povećava cijenu.

Glavne tehničke karakteristike broda su poznate: bit će dug 42 metra i širok osam metara, težine do 200 tona, posadu će činiti 14 članova, a od naoružanja imat će pramčani top od 20 mm te strojnice od 12,7 mm. Međutim, kad je riječ o cijeni i taktičkoj namjeni, onda je to projekt s puno nedoumica, kontradikcija i nedorečenosti. U prvom redu, odabirom Brodarskog instituta za izradu projekta MORH je u startu eliminirao mogućnost da natječaj za odabir brodograditelja bude međunarodnoga karaktera.

Naime, teško je očekivati da bi neko od europskih vojnih brodogradilišta poput njemačkih Thyssen-Krupp-a i Lurssen-a, talijanskog Finincatieri-a ili francuskog DCN-a, gradio brod koji sami nisu projektirali i tako mukotrpno stečen ugled stavili na kocku. Odnosno, nema šanse da navedena brodogradilišta grade brod po projektu njima nepoznatog i malog instituta bez značajnih referencija u ratnoj brodogradnji u posljednjih dvadesetak godina. Mnogi sumnjaju da će brod u konačnici koštati 10 milijuna eura, na koliko je procijenjena izgradnja. Svježe je sjećanje na mali protuminski brod Korčula, za koji je projekt i tehničku dokumentaciju također izradio Brodarski institut , koji se gradio 13 godina umjesto godinu i pol, a umjesto planiranih 50 milijuna kuna, na kraju je koštao 70 milijuna. Bio je to zadnji ratni brod isporučen u samostalnoj Hrvatskoj. Dakle, s razlogom u pomorskim krugovima, posebno u Obalnoj straži, ali i Hrvatskoj ratnoj mornarici, vlada bojazan da bi se loša iskustva mogla ponoviti, a za to Hrvatska nema ni novca ni vremena.

Nekolicini visokih časnika Obalne straže i HRM-a, redom aktivnih zapovjednika brodova, s kojima smo razgovarali nije jasna formulacija u projektu koja kaže da će to biti “javni brod Obalne straže koji će se u slučaju potrebe moći prenamijeniti u ratni brod za HRM”. Naime, izgradnja budućeg ratnog broda podrazumijeva i posebne standarde izgradnje. Primjerice, ratni brod podrazumijeva veći broj elemenata uzdužne i poprečne čvrstoće trupa, uz posebne spojeve strojeva i opreme s trupom, a sve radi povećanja otpornosti trupa broda i njegovih vitalnih uređaja na udarce podvodnih eksplozija. Vojni standardi izgradnje patrolnog broda podrazumijevaju i kemijsko-biološku zaštitu brodskih prostorija, posebno onih u kojima se nalazi posada.

Dakle, posebno brtvljenje vrata i otvora na brodu, te sposobnost dizanja tlaka u unutrašnjosti. Radi veće otpornosti na vatrene udare, potreban je i veći broj vodonepropusnih prostorija. Od radara nužan je borbeni 2D radar i sustav za upravljanje paljbom, pramčani top minimalnoga kalibra 30 do 40 mm (minimum za protubrodsko djelovanje u ratu) te instalacije za protubrodske rakete. Međutim, potvrđeno nam je u MORH, brod neće nositi protubrodske rakete. Postavlja se pitanje čemu onda mogućnost prenamjene ophodnoga broda u ratni brod uz ugradnju viška snage motora od oko 2000 kW? To je još jedna kontradikcija u projektu.

Ako brod već neće nositi protubrodske rakete, časnici Obalne, odnosno HRM-a pitaju se s kojim naoružanjem takav brod može u budućnosti voditi i dobiti eventualni boj na moru? Sve te kontradikcije proizlaze iz činjenice da u projektu nisu definirani taktičko-tehnički zahtjevi. S druge strane, ako će to biti javni brod za Obalnu stražu, postavlja se i pitanje zašto će se brod u cijelosti financirati iz državnog proračuna ako se već može aplicirati na europske fondove za izgradnju takvih plovila.

Kandidati za gradnju

Koji od domaćih škverova može izgraditi budući hrvatski patrolni brod? U prvom redu tu je Adria Mar, jedini domaći brodograditelj koji je za inozemno tržište (Libiju) gradio vojne brodove, ali nemaju svoje brodogradilište. Također, tu je i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata s velikim, ali sada potpuno zastarjelim iskustvom u izgradnji vojnih plovila. Gradili su podmornice, ali i fregate za Indoneziju i Irak. Iskustvo imaju i velolučki Greben i šibenski NCP.

pročitajte više

Do you like this article? Yes No

Ratings: 1 Yes 0 No

Other News by Category