Prošla je već gotovo godina dana otkako je očišćeno podmorje uz rub obale kontejnerskog terminala na Brajdici, te je dubina mora povećana na 11,6 metara, a da još uvijek službeno nije povećan i maksimalni dozvoljeni gaz brodova koji dolaze na terminal. Matice Maerska i CMA CGM-a svakog tjedna dolaze u sjeverni Jadran, te upravo zbog malog dozvoljenog gaza Brajdice, dva puta odlaze u Trst. U talijanskoj luci prvo iskrcavaju teret kako bi što lakši stigli u Rijeku odakle se ponovo moraju vraćati na ukrcaj izvoznog tereta u Trst. Njima je svaki centimetar dozvoljenog gaza Brajdice doslovno dragocjen.

Hidrografski institut iz Splita, jedina institucija, koja može dati valjanu i obvezujuću procjenu o dubini mora, svoj je posao odradila prije gotovo godinu dana i dao potvrdu da je dubina mora sada na razini oko 11,6 metara, što je oko pola metra više nego ranije. Procjenu Instituta naručila je Uprava tvrtke Adriatic Gate nakon što je provedeno čišćenje podmorja, te je iz dna mora izvađeno više od nekoliko tona raznog, uglavnom metalnog otpada. Na temelju tog stručnog mišljenja Hidrografskog instituta bilo je neophodno odrediti maksimalni dozvoljeni gaz (saffety arrival draft), koji je obično 40 do 50 centimetara manji od dubine mora, što znači da bi prema iskustvima u svijetu oko pola metra trebao biti razmak između trupa broda i morskog dna.

Pitanje odgovornosti

U početku čak nije bilo jasno tko bi taj posao trebao odraditi, Lučka kapetanija ili Lučka uprava, pa je bilo prijepora tko će uopće preuzeti odgovornost za ovu odluku. Lučki kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar ističe kako je sva odgovornost u ovom dijelu posla na Lučkoj upravi Rijeka.

Za održavanje dubine mora odgovorna je Lučka uprava, koja je tako odgovornai za utvrđivanje maksimalno dozvoljenog gaza u suradnji sa Hidrografskim institutom. Ukoliko se provode radovi na jaružanju mi smo ti koji obavljamo inspekciju radova, ali sigurno nismo obvezni utvrđivati stanje nakon što isti završe, kazao je Glažar.

Rajko Jurman iz Lučke uprave Rijeka pak demantira tvrdnje direktora Adriatic Gatea Antonia Passara, koji je još prošle godine na konferenciji za novinare kazao kako dubina obale terminala sada iznosi čak 12 metara.

Ništa se bitno nije izmijenilo u novoj procjeni dubine na Brajdici i mi jednostavno nemamo prostora za povećanje maksimalnog gaza brodova. Nakon čišćenja podmorja eventualno bi se za 10-tak centimetara mogao povećati maksimalni gaz, ne više. Nama je prije svega namjera sačuvati sigurnost plovidbe, a običaj jest u lukama dopustiti razmak između broda i dna mora na razini od 10 posto ukupne dubine obale. U slučaju Brajdice taj razmak iznosi otprilike jedan metar, ističe Jurman.

Zanimljivi nalazi

Međutim, nalazi Hidrografskog instituta su prilično zanimljivi, jer u najvećem dijelu potvrđuju da je dubina na Brajdici oko 11,6 metara, kao i da je problematično samo jedno područje u podmorju i to pri kraju operativne obale u smjeru istoka i područja Pećina. U dužini od 50-tak metara tu postoji svojevrsna izbočina u moru, pa je na toj lokaciji najmanja dubina oko 11,2 metara, što je onda ograničavajući faktor za cijelu obalu. Ipak, ta lokacija nalazi se u blizini prove brodova, koji se na tom mjestu počinju sužavati, pa je doista upitno koristi li se sav potencijal kontejnerskog terminala.

Direktor Pomorske agencije CMA CGM kap. Jakov Karmelić naglašava kako je pitanje maksimalno dozvoljenog gaza izuzetno važno, jer se zbog toga direktno stvaraju dodatni troškovi ukoliko brodovi dva puta moraju odlaziti u Trst kao što je danas slučaj.

Mislim da u svemu nema dovoljno koordinacije struke, kao i da je problem što nitko ne želi preuzeti odgovornost za povećanje maksimalnog gaza. Ovaj podatak o 10 posto dubine terminala, kao parametru po kojem se određuje maksimalni gaz je prilično restriktivan. To je školski i općeniti pristup, koji ne sagledava mikro uvjete za svaki terminal posebno, u ovom slučaju za Brajdicu, naglašava Karmelić.

Prvo čišćenje u 30 godina!

Kao dokaz tvrdnji da se godinama ne pridaje dovoljna pažnja uvjetima rada na Brajdici dovoljno je napomenuti kako je u mnogim lukama svijeta obveza čišćenje i jaružanje podmorja, kao i redovito ispitivanje stanja obale. U Rijeci je to prije kuriozitet nego praksa. U gotovo 30 godina rada Brajdice prvo čišćenje podmorja obavljeno je na inicijativu Antonia Passara prošle godine, a jaružanja nikada nije ni bilo, iako bi to mogao biti način za rješavanje problema na spornoj lokaciji pri kraju obale na istoku.

pročitajte više