Najveći kineski brodar i lučki operater COSCO (China Ocean Shipping Company) ozbiljan je kandidat za koncesiju u trajanju od najmanje 30 godina na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala i o tome se već nekoliko mjeseci vode razgovori resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i kineske kompanije.

Ukoliko bi se ova investicija u riječkoj luci doista realizirala bila bi riječ o daleko najvećoj i strateški najvažnijoj kineskoj investiciji u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi koncesionar na Zagrebačkoj obali trebao investirati gotovo 200 milijuna eura od čega je još i važnije dugoročno pozicioniranje jednog od najvećih svjetskih brodara i operatera u Rijeci. Posredno bi svakako bila otvorena i opcija otvaranja logističkog centra u zaleđu Rijeke, a moguće je i proizvodnih pogona ukoliko bi Kinezi u tome pronašli interes i povoljne uvjete poslovanja.

Da COSCO pokazuje interes za investiranje u riječku luku potvrđuje ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, koji ujedno obnaša i dužnost predsjednika Povjerenstva za gospodarsku suradnju s Kinom. On je u rujnu prošle godine boravio u Kini vodeći visoku hrvatsku delegaciju Vlade i gospodarstvenika, te se između ostalog sastao i s kineskim premijerom. Jedan od projekata ponuđenih Kinezima bila je i Zagrebačka obala o čemu je također u nekoliko navrata već bilo razgovora s predstavnicima COSCO-a.

Jaka incijativa

– Rekao bih da je ovo prvi put da oni pokazuju jaku inicijativu, jer su od nas tražili apsolutno sve podatke o riječkoj luci, od koncesija do sadašnjih i budućih kapaciteta, natječaja, planiranih investicija, sve do najmanjih detalja. Mi smo uz pomoć naše Agencije za promicanje investicija te podatke proslijedili te u narednih tjedan dana očekujemo odgovor nakon kojeg možemo ići prema finalizaciji posla, a to je koncesioniranje Zagrebačke obale. COSCO je po meni glavni kandidat za koncesiju na Zagrebačkoj obali, ali to moramo uzeti sa zadrškom, jer ništa nije gotovo dok nije potpisan koncesijski ugovor. Ta suradnja bi bila potvrda dobrog rada Povjerenstva za gospodarsku suradnju s Kinom. Povjerenstvu neke okolnosti nisu išle na ruku, jer Hrvatskoj sada nije previše prihvatljivo financiranje Kine za neke infrastrukturne projekte, gdje sredstva možemo još povoljnije dobiti iz europskih fondova. Međutim, neke druge privatne kineske investicije su itekako prihvatljive. COSCO je odlično rješenje za luku Rijeka i mi intenzivno radimo na tom rješenju, kazao je Hajdaš Dončić, koji odgovara potvrdno na direktan upit jesu li razgovori s kineskim partnerima vezani uz opciju otvaranja logističkog centra za kinesku robu u zaleđu Rijeke.

Dobar model

–  Zagrebačka obala nema smisla kao projekt ukoliko ne uključuje razvoj zaleđa za logistički centar za sklapanje dijelova proizvoda ili samu proizvodnju, kaže Hajdaš Dončić. Pitanje da li govorimo o Kukuljanovu ili Miklavlju za mene nije najvažnije. Kao ministar sam spreman pomoći investitoru za ono što se njemu čini najboljim, dakle za ostvarenje investicija i pogona na  Kukuljanovu ili Miklavlju, sasvim je svejedno, važno je ono što investitor želi. Spremni smo im dati koncesiju na korištenje prostora u industrijskoj zoni. Držim da je to dobar model, jer možemo točno pratiti da li se investicije realiziraju u skladu sa zacrtanim obvezama iz koncesijskog ugovora. Ako govorimo o otvaranju novih radnih mjesta od strane kineskih investitora, kao država moramo izaći u susret kroz minimalne takse, poreze i druge olakšice za poslovanje, zaključuje Hajdaš Dončić.

Ove ambiciozne planove ipak treba uzimati s rezervom, prije svega zbog toga što sve ovisi o tome hoće li konačno gradnja Zagrebačke obale biti realizirana uspješno i u rokovima. Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak uvjeren je kako su sve pretpostavke za to ostvarene, te naglašava kako će natječaj za koncesiju na Zagrebačkoj obali biti raspisan najkasnije u lipnju, moguće je i ranije. Mezak pritom procjenjuje da bi odabir koncesionara morao uslijediti do kraja godine.

Slab promet

– Naša je obveza izgraditi obalu od 400 metara, koja je ugovorena, te povezati terminal sa željeznicom i cestom. Od koncesionara se očekuje izuzetno veliko ulaganje u opremanje obale, što je investicija od oko 100 milijuna eura. Operater i koncesionar ima opciju odmah uložiti u izgradnju još 280 metara obale,  i tu je riječ o daljnjem ulaganju od oko 50 milijuna eura. Te su procjene neslužbene, jer je teško precizno predviđati kakav bi bio ugovor o gradnji. Mi kao Lučka uprava možemo odobriti koncesiju na 30 godina, a država može i na duže razdoblje.  Za COSCO mogu reći da je itekako poželjan partner, oni spadaju u uski vrh među svjetskim brodarima i lučkim operaterima i sjajno je upravo to što povezuju obje djelatnosti, a iza njih stoji moćno kinesko gospodarstvo, ističe Mezak.  

Po tko zna koji put u Rijeci se govori o velikim investicijskim planovima, pa je zbog realnosti situacije potrebno napomenuti kako je unatoč svemu  riječka luka prošle godine imala promet na razini od 8 milijuna tona, što je najmanje u 21. stoljeću i skoro dva i pol puta manje od prometa ostvarenog u Kopru. Sve to dogodilo se unatoč silnim ulaganjima o kojima je pričala bivša HDZ-ova, kao i sadašnja koalicijska Vlada na čelu sa SDP-om. Definitivno je izvjesno kako je Zagrebačka obala mali terminal za kineske ambicije i potrebe, ali je točno i to da može predstavljati zanimljiv posao ukoliko se cijela priča kvalitetno poveže sa industrijskom zonom u zaleđu.

Rok za gradnju kraj 2016. godine

Posao gradnje i projektiranja 400 metara obale po ugovoru vrijednom 70,58 milijuna eura pripao je udruzi talijanskih tvrtki u kojoj su Grandi lavori Fincosit, Nuova Co. Ed. Mar. i Impresa di Costruzioni Giuseppe Maltauro. Kapacitet kontejnerskog terminala trebao bi biti 600.000 TEU jedinica godišnje pod uvjetom da koncesionar pristane financirati još 280 metara obale. Rok izgradnje je kraj 2016. godine, a do kraja ove godine trebalo bi biti završeno projektiranje. Na terminalu je predviđena dubina mora veća od 17 metara, što je dovoljno za prihvat najvećih kontejnerskih brodova na svijetu i bitno više od konkurentskih luka na sjevernom Jadranu. Paralelno sa izgradnjom terminala planira se i gradnja ceste D-403, koja će Zagrebačku obalu povezati s čvorom Škurinje na riječkoj obilaznici. Cesta duga oko 2,5 kilometara trebala bi koštati više od 500 milijuna kuna. Također se planira i spuštanje drugog željezničkog kolosjeka do terminala i izgradnja teretnog ranžirnog kolodvora Mlaka.

Izvor: www.novilist.hr; Darko Pajić