News

2016 Nov 21

Hrvatska brodogradnja - poslovi vrijedni 1,9 milijardi dolara

U zadnjih 10 godina brodogradnja ima udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu između 0,8 do 1,8 posto, u izvozu sudjeluje sa 10 do 15 posto, dok je udio brodogradnje u zaposlenosti između dva i pet posto. S kooperantima taj udio se penje i do 10 posto. Sve su to pokazatelji kako je brodogradnja vrlo važan industrijski sektor za Hrvatsku. Potkraj rujna ove godine, hrvatska brodogradilišta imala su ugovorenu proizvodnju 46 plovnih objekata, ukupne vrijednosti oko 1,9 milijardi američkih dolara.

Hrvatska brodogradilišta u 2016. ugovorila su šest brodova ukupne vrijednosti oko 280 milijuna američkih dolara što je solidan rezultat, znajući da je svjetska brodogradnja ove godine zabilježila veliki pad narudžbi. Od početka ove godine pa do kraja rujna u svijetu je ugovoren samo 321 brod što je pad od čak 74 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Usporedbe radi, u 2013. godini bilo je ugovoreno ukupno 3056 brodova, u 2014. njih 2217, dok je lani bilo ugovoreno 1617 brodova. Kako za sada nema naznaka značajnijeg oporavka tržišta, može se očekivati daljnji pad vozarina i cijena novogradnji.

Očekivano oživljavanje

Proizvodni program hrvatskih brodogradilišta čine razni tipovi brodova različitih veličina, remont, preinake te izgradnja offshore konstrukcija. “Pred hrvatskim brodogradilištima su veliki izazovi, s obzirom na aktualno loše stanje na tržištu te njihovu specifičnu situaciju procesa restrukturiranja koji je pod nadzorom hrvatske vlade i Europske komisije”, kaže Siniša Ostojić, direktor tvrtke Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod. “Zbog veličine i složenosti gradnje brodova značajan dio hrvatske industrije, posebice malih i srednjih poduzeća, je pod ugovorima direktno vezano na brodogradnju. U ovoj grani industrije zaposlen je veliki dio stanovništva pojedinih regija, pogotovo u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Proces privatizacije i restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta trebao bi im omogućiti da rade na međunarodnom tržištu brodogradnje učinkovito i po tržišnim načelima, a sve u skladu s postojećim pravilima i propisima EU-a. Očekivano oživljavanje hrvatske brodogradnje u velikoj bi mjeri trebalo pridonijeti regionalnoj i socijalnoj stabilnosti, kao i jačanju nacionalnog gospodarstva”, kazao je Ostojić.

Na nedavno održanom simpoziju Sorta, manifestaciji koja okuplja brodograđevne stručnjake, Ostojić je ocijenio kako su hrvatska brodogradilišta u stalnom procesu promjena čemu se stalno prilagođuju. “Prije nešto više od tri godine krenula su u procese restrukturiranja i privatizacije. Tada su privatni vlasnici brodogradilišta preuzeli na sebe veliku odgovornost u pokušaju postizanja održivosti brodograđevnih sustava koji nisu baš funkcionirali na zadovaljajući način. Od uspjeha tog procesa ovisit će i sudbina hrvatske brodogradnje. Proces privatizacije i restrukturiranja pokazuje da nije do kraja definirana slika hrvatskih brodogradilišta, a važne institucije nisu na pravi način uključene u taj proces. Sve to dugoročno može utjecati na uspješnost konačnog procesa restrukturiranja naše brodogradnje”, istaknuo je tada Ostojić.

Dodao je i kako se unatoč svemu vide pozitivni trendovi u hrvatskoj brodogradnji, koja je u zadnje dvije godine napravila veliki iskorak - po udjelu se popela sa 15. na devetu poziciju u svijetu i povećala taj udio četiri puta, dok je u Europi također zabilježila rast udjela i drži drugu poziciju, što nema ni jedna druga industrijska grana. Istina, te udjele odnosno ta mjesta naša brodogradnja ima u tonaži brodova, a ne po prihodima. Usporedbe radi, Italija je po tonaži iza nas, ali je po prihodima značajno ispred nas.

Uljanik Grupa radi punim kapacitetom

Marinko Brgić, član Uprave Uljanik Grupe na istom skupu naglasio je da unatoč dugotrajnoj krizi u brodogradnji Uljanik Grupa radi punim kapacitetima. “U svim našim pripremnim aktivnostima u oba naša brodogradilišta, u pulskom Uljaniku i 3. maju, kapaciteti su nam zaposleni u naredne dvije godine. Sada radimo na intenzivnom podizanju kapaciteta u cilju dovršetka ugovorenih obveza. Imamo 21 novi ugovor koji dokazuje našu potpunu zaposlenost, od čega je 11 različitih projekata. To jasno govori o našem opredjeljenju da se pozicioniramo u tržišne niše gradnje vrlo sofisticiranih brodova s dodanom vrijednošću. Riječ je o kompleksnim projektima jer se brodovi iz tih niša ne rade u serijama, nego pojedinačno i vrlo su različiti. Kako bismo mogli raditi takve brodove, potrebno je imati vrlo snažne projektne i konstrukcijske urede koji mogu odgovoriti tim zahtjevima, kao i obučene radnike koji će te projekte napraviti. Upravo stoga razvijamo vrlo elastičnu brodogradnju koja će odgovoriti tim zahtjevima. Kako bismo sve to postigli, nužna nam je bolja povezanost s obrazovnim ustanovama jer znanje u brodogradnji ima najznačajniju ulogu”, kazao je tada Marinko Brgić.

Dakle, knjiga narudžbi Uljanik Grupe trenutačno broji 21 gradnju ukupne vrijednosti oko milijardu eura. Svi su brodovi ugovoreni preko krovnog društva Uljanik tako da se pravilu mogu kombinirati resursi i u Uljaniku i u 3. maju. Od ugovorenih brodova u Uljaniku posebno ističu novogradnju 500 – usisno jaružalo s kopačem (Cutter Suction Dredger) koje Uljanik Brodogradilište gradi za Jan De Nul Grupu. Jaružar će imati snagu kopanja od 8500 kilovata i to će biti najsnažnije jaružalo na svijetu s najboljim izvedbenim performansama koje će moći kopati kompaktni pijesak, skrućenu glinu i stijene do 45 metara dubine. Jaružar će biti dugačak 151,3 metra, širok 36 metara, a visina do glavne palube iznosit će 10 metara. Maksimalna dubina kopanja s produžecima bit će 45 metara. Naglašavaju kako je krajem prošle godine potpisan i ugovor s australskom kompanijom Scenic kojim je dogovorena izgradnja luksuznog putničkog broda namijenjenog krstrenjima po cijelom svijetu, ali posebno po polarnim i tropskim područjima. Riječ je o projektu koji spada među nekoliko najskuplje izgrađenih brodova te prve ugovorene takve vrste u Hrvatskoj.

Gradnja sofisticiranijih brodova

“Potkraj prošle godine u cijelosti smo ispunili sve kadrovske, financijske i tržišno-tehnološke uvjete iz Programa restrukturiranja, iako on formalno traje do 2017. godine. U potpunosti smo optimizirali broj radnika te putem korporativnih jamstava Uljanik Grupe brodogradilište 3. maj učinili potentnijim za izgradnju složenih brodova nego što je to bio ranije. Razvoj 3. maja unutar Uljanik Grupe vidimo u izgradnji sofisticiranijih i složenijih brodova, s većom dodanom vrijednošću, koji upravo time mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu. Glavni cilj svih naših značajnih organizacijskih promjena s kojima smo započeli u oba brodogradilišta jest postizanje organizacije u kojoj će se, sinergijom svih projektnih resursa, moći na jednak način ugovoriti, planirati i projektirati brod koji se potom može, bez značajnijih tehnoloških razlika, izgraditi u oba brodogradilišta. Sve to vodi prema dugoročnoj održivosti, podizanju konkurentnosti i povećanju efikasnosti poslovnoga procesa. Uz korištenje rješenja koja su najbolja na obje lokacije, pulsko i riječko brodogradilište danas rade gotovo istovjetno”, pojašnjava Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovno-informacijskih sustava Uljanik Grupe.

Trenutačno je unutar Uljanik Grupe zaposleno 4380 osoba, od kojih je 2678 u Puli te 1702 u Rijeci. Na razini Grupe, ukupni prihodi su u prvih devet mjeseci iznosili 1,5 milijardi kuna, što je gotovo 33 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni su rashodi, pak, porasli za 26,6 posto, na 1,58 milijardi kuna. Pulski Uljanik u prvih je devet mjeseci ove godine poslovao s bruto dobiti od 63,7 milijuna kuna, dok je lani ona iznosila samo 2,2 milijuna kuna. Na razini Grupe, pak, bilježi smanjenje gubitka sa 123 na 86,7 milijuna kuna, što dokazuje kvalitetan i pozitivan trend.

Nakon dva desetljeća gradnje modernih brodova za prijevoz automobila i kamiona, te višenamjenskih brodova za prijevoz kontejnera i automobila, unutar Grupe nastavljaju s gradnjom dredgera, kompleksnih i sofisticiranih brodova za izvođenje podmorskih radova te brodova za prijevoz žive stoke. “Uskoro bismo trebali krenuti i s gradnjom svog prvog luksuznog putničkog broda za plovidbu polarnim područjima. S visokom stručnošću i motivacijom, koju nesporno posjedujemo, udruženima s vrhunskom kvalitetom isporučenih brodova, cilj Uljanik Grupe je i nadalje graditi čvrste odnose s naručiteljima, zaposlenicima i cjelokupnim okruženjem. Također, vizija nam je osnažiti lojalnost dosadašnjih, ali i budućih partnera putem kreativnosti, znanja i odgovornosti naših zaposlenika te postaviti nove standarde društveno odgovornog poslovanja”, zaključuje Markulinčić.

Brodosplit gradi i brane za spas Venecije

Kad je riječ o brodograđevnom dijelu Brodosplita, aktivno je 18 novogradnji brodova. Riječ je o opremanju putničkog kruzera dugačkog 105 metara koji može primiti 150 putnika i 69 članova posade. Trenutačno je u izgradnji prvi iz serije pet istovjetnih jedrenjaka dugih 64 metra, od kojih svaki može primiti 36 putnika uz devet članova posade. Gradi se i najveći jedrenjak na svijetu, potom prvi iz serije od pet istovjetnih ophodnih brodova za MORH, dužine 43,50 metara i širine osam metara, četiri broda za prijevoz kontejnera te dva broda za nautički turizam za domaće naručitelji iz okolice Splita.

"Uz gradnju brodova razvijamo jaku izvanbrodograđevnu ponudu s više od 30.000 tona ugovorenih čeličnih konstrukcija poput izgradnje 63 čelične brane za spas Venecije od poplava. Projekt je financijski veoma pozitivan, ali i zahtjevan te zapošljava gotovo polovinu radnika na razdoblje od 2,5 godine”, ističe Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Proteklo je više od 3,5 godine u procesu restrukturiranja Brodosplita, a Debeljak tvrdi da sve ide prema planu. “U tom razdoblju od kada je Brodosplit privatiziran doprinos samog Društva restrukturiranju - u što ulazi dokapitalizacija, komercijalni izvori i vlastita sredstva - je 1,7 milijardi kuna”, naglašava Debeljak.

Prema informacijama koje smo dobili iz Brodosplita, Brodograđevna industrija Split ostvarila je zacrtani plan poslovanja i treći kvartal konsolidirano zaključila s dobiti. “To su rezultati bez uključenih potpora za restrukturiranje koja druga brodogradilišta uključuju u svoje prihode, a time i račun dobiti i gubitka te se već sada pokazuje dostizanje održivosti poslovanja bez potpore. Poslovanje, kao i do sada, pokazuje stalan trend rasta kako u ukupnom volumenu tako i u izvozu. Zadovoljni smo postignutim. Brodosplit zapošljava više od 2000 radnika, ima osiguranu punu zaposlenost do 2019. godine i stalno radi na osnaživanju novih komercijalnih projekata i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne”, pojašnjava Debeljak.

Pozicioniranje na tržištu složenijih brodova

Prednost i posebnost Brodosplita, prema Debeljakovim riječima, je u tome što su brodovi koje grade izuzetno tehnološki i tehnički zahtjevni s većom dodanom vrijednošću i unutarnjeg luksuznog uređenja. Kao klasičan primjer te tvrdnje ističe izgradnju najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu gdje je Brodosplit prepoznat kao rijetko brodogradilište u svijetu koje je u stanju izgraditi tako jedinstveni brod, te ponude u izgradnji luksuznih motornih jahti kakvih u Hrvatskoj nije bilo.

“Glavni ciljevi su nam pozicioniranje Brodosplita na tržištu složenijih brodova i velikih konstrukcija kao što su kruzeri, putnički brodovi, vrata Venecije, vojni brodovi, jahte... Uporedo s time, ustrajno ćemo inzistirati na provođenju promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. Budućnost je u profitabilnim poslovima. Očekujemo realizaciju poslova dobivenim kroz konkurentnu ponudu na svjetskom tržištu brodova i velikih čeličnih konstrukcija”, rekao je Debeljak.

Upravo ovih dana je Brodosplit dobio posao izgradnje 108 metara dugog broda za krstarenja polarnim područjima Polar Expedition Cruise Vessel. Ugovor je potpisan u Nizozemskoj, s vodećom kompanijom za putnički turizam u polarnim područjima.

“Potpisom ovog ugovora Brodosplit čvrsto napreduje u ostvarenju svih svojih poslovnih planova te poziciji nezaobilaznog europskog brodogradilišnog sustava koji gradi vrlo složene brodove kojima postiže visoku konkurentnost”, zaključio je Debeljak.

Brodotrogir izrađuje projekte RoPax brodova

Iz postojeće knjige narudžbi u Brodotrogiru izdvajamo kako se trenutačno dovršava chemical tanker koji je porinut u srpnju čija je planirana isporuka do kraja studenoga. “Riječ o drugom od dva chemical tankera koje je naša pomorska kompanija Trogir Maritime ugovorila u brodogradilištu Hrvatska brodogradnja Trogir, koja također pripada Grupi Brodotrogir. Imamo ugovore o eksploataciji brodova nakon njihove izgradnje s norveškom Blystad grupom. Projektiran je za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda s ciljem da ostvari maksimalnu fleksibilnost operacija teretom u ovoj specifičnoj grani, uz optimalni odnos nosivosti broda, zapremine teretnog prostora i brzine”, pojašnjava Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira.

Tramontana je dodao kako se u Brodotrogiru za rurskog brodovlasnika gradi brod čija je gradnja započela na sjeveru Rusije. “Izgrađeni dio je dotegljen u naše brodogradilište i na njemu imamo još oko tri mjeseca posla. Sličan sestrinski brod, koji je doduše u manjoj fazi izgradnje, trebao bi biti dotegljen u naše brodogradilište u 46. tjednu. Ugovoreni rok isporuke je devet mjeseci. Potkraj mjeseca, točnije 25. studenoga, trebamo početi rezati limove za jedan artički tanker. Ugovorili smo gradnju pramčanog dijela za finsko brodogradilište Arctech Helsinki Shipyard. Radi se o tankeru koji lomi led dva metra i nisu mu potrebni ledolomci za plovidbu u polarnim uvjetima. Bez problema plovi na temperaturama od minus 40 stupnjeva. Taj dio koji mi gradimo dugačak je 170 metara, a trebao bi biti isporučen do kraja listopada 2017. godine. On će se potom u suhom doku Helsinki Shipyarda spojiti sa strojarnicom i nadgrađem. Započeli smo projekt off shore brodova za prijevoz cijevi. Pregovaramo o gradnji serije manjih tankera. Puno je mogućnosti”, rekao je Tramontana, koji kao iskusni brodograditelj napominje kako se u Brodotrogiru prvi put izrađuje projekte RoPax brodova. “Izrađujemo projekte jahti, projekte off shore brodova specijalne namjene. U ovom trenutku su nam kapaciteti popunjeni, a da bi to bili i za godinu dana, moramo još nešto ugovoriti”, dodaje Tramontana.

Stanje u remontu je nakon osposobljavanja dokova vrlo dobro. Usporedbe radi, prošle godine je Brodotrogir u remontu imao 50 posto više brodova na remontu nego godinu prije.

Brodotrogiru proces restrukturiranja završava u ožujku 2018. godine. Vrijednost imovine od početka procesa restrukturiranja uvećana je 2,7 puta. Prošlu 2015. godinu Brodotrogir je završio s konsolidiranim prihodom od oko 410 milijuna kuna, što je oko 30 posto veći prihod od godinu prije kada je iznosio 323 milijuna kuna. Trenutačno na prostoru brodogradilišta radi 1150 radnika. “Ako dođemo do razine da imamo 50 posto prihoda iz izvanbrodograđevnih djelatnosti, onda smo se približili dugoročnoj održivosti”, smatra Tramontana. 

Izvor: www.privredni.hr; Jozo Vrdoljak

Do you like this article? Yes No

Ratings: 0 Yes 0 No

Other News by Category