News

2012 Sep 24

Dubrovnik: da li kruzeri više štete ili koriste gradu?

U petak ujutro Lapađani su dojavili o pojavi velike smeđe mrlje u moru oko kruzera MSC “Divina” u Gruškom zaljevu, sumnjajući na fekalno onečišćenje. Iz Lučke uprave Dubrovnik izvijestili su kako se radi o zamućenju mora zbog rada snažnih bočnih motora prilikom uplovljavanja talijanskog putničkog broda. Nadležni iz dubrovačke Lučke uprave ističu kako je riječ o novom brodu koji prilikom manevriranja jače nego ostali kruzeri zamućuje more, te dolazi do efekta zamućenja.

Uvjeravaju nas kako svi prekooceanski turistički brodovi koji posjećuju Dubrovnik iznimno paze na ekološku komponentu. Iz agenture kompanije MSC krstarenja Hrvatska samo su kratko izjavili da je riječ o mulju, a ne o fekalnom zagađenju. Ovaj događaj potaknuo je stare dvojbe koje Dubrovčani imaju otkad su Grad počeli pohoditi kruzeri – imamo li od njih više štete ili koristi?

Nekoliko paradoksa

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osam puta više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju - šokantan je podatak iz višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam u Zagrebu. Njegov je zaključak da su zagađenja od kruzera višestruko opasnija i veća od klasičnog, kopnenog masovnog turizma, a obrazlaže to činjenicom da sveukupni smještajni kapaciteti u Dubrovniku broje oko 25.000 postelja, a još ih toliko dođe na kruzerima.

- Hvale se time, a oni ne plaćaju boravišnu pristojbu, niti išta od čega, osim Luka, netko ima koristi. Tu je nekoliko paradoksa – kruzeri plaćaju, primjerice, odvoz smeća, a znamo kako i gdje se to smeće odvozi, na deponij koji ne funkcionira. Osim toga, što se događa sa zadovoljstvom postojećih gostiju koji su skupo platili boravak u Dubrovniku u privatnom ili hotelskom smještaju? Je li njihov interes tolika gužva koja se stvara kada Dubrovniku još jedan Dubrovnik dođe u posjet? – pita se dr. Hrvoje Carić, koji je u svojem istraživanju za doktorsku disertaciju dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.

Na temelju studijaInstituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da je prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje se ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana i slično.

- Većina problema zagađenja s kruzera je rješiva, ali ako ih ne nadziremo, ne možemo ih ni rješavati. Ja jesam za to da se cruising u Dubrovniku događa, ali da zarađujemo više, a zagađuje manje. Moraju postojati vizija i cilj, kojih nema – zaključuje dr. Carić.

Ignorancija struke

Carićev istraživački rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu i lučkim upravama, kako za vrijeme istraživanja, tako i nakon obrane disertacije. Incident s kruzerom američkog brodara “Crystal cruises” 2009. godine u dubrovačkom akvatoriju dokazuje indiferentnost nadležnih prema problemu koji je golem, a nikako zanemariv.

“Crystal Serenity” ispustio je veliku količinu pepela iz brodskog dimnjaka, što je dokumentirano i videozapisom jednog Dubrovčanina koji je alarmirao Lučku kapetaniju i javnost. Incident, koji je šokirao sve prisutne, dogodio se ispred Svetog Jakova u Dubrovniku, a plaža je nakon ispuštanja crnog dima izgledala kao poslije erupcije vulkana.

Premda je tadašnji lučki kapetan ustvrdio da bi američki brodar, da je ovo učinio u španjolskim ili francuskim vodama, morao platiti kaznu od 200 tisuća eura, “Crystal cruises” platio je tek 62 tisuće kuna novčane kazne (!) koju mu je odredila Lučka kapetanija Dubrovnik.

Malo koristi

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu utvrdio je da su najviše troškove izazvali ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura.

Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja otpada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su upola niže o onih u EU-u.

pročitajte više

Do you like this article? Yes No

Ratings: 3 Yes 0 No

Other News by Category