Stariji je od većine mornara koji na njemu plove. Građen je na sjeveru Europe, u legendarnom Gdanjsku, gdje se gradila većina pomoćnih brodova ratnih mornarica Varšavskog pakta.

U vrijeme dok je plovio kao brod Hidrografskog instituta Jugoslavenske ratne mornarice bio je najbolje opremljen brod za hidrografska i oceanografska istraživanja Jadrana. Neki kažu i na - Sredozemlju.

Njegovim mjerenjem nastale su pomorske karte po kojima i danas Jadranom sigurno plove brodovi.

Riječ je o “Andriji Mohorovičiću“, nekad istraživačkom, danas školskom brodu Obalne straže RH koji upravo obilježava okruglo 40 godina aktivne službe.

- Ovo je odličan brod. Kad nitko drugi ne može isploviti na otvoreno more, “Mohorovičić” može - kaže nam zapovjednik broda, poručnik korvete Jure Hrženjak.

Inače, sa svojih 30 godina života Hrženjak je najmlađi zapovjednik u “Mohorovičićevoj” povijesti. Mladi zapovjednik već šest godina plovi na ovom 73 metra dugom bardu hidrografije na Jadranu, a tri mjeseca njime i zapovijeda.

Kroz valove bez problema

- Prošle godine, u siječnju dok smo plovili u blizini Kvarnera, usred noći tukla nas je bura i visoki valovi. Više od pola minute prova je bila ispod mora, a “Mohorovičić” nagnut plovio pod kutem od 25 stupnjeva. Nije bilo ugodno, ali brod je plovio kroz valove bez problema. Pogledajte samo koliko mu je pramac visok. Može ploviti po svim stanjima mora na Jadranu - priča nam zapovjednik Hrženjak.

- Po svojim maritimnim karakteristikama i autonomiji plovidbe, može i preko oceana. Po svojoj konstrukciji, ovo je zapravo ledolomac - nadovezao se Hrženjakov zamjenik, kapetan korvete Vlado Zoko.

- Zbog svoje specifične prove, “Mohorovičić” može lomiti led debljine do jednog metra. Osim toga, od kolega iz Poljske doznali smo da je upravo na našem brodu u brodogradilištu kao električar i škveranin radio bivši poljski predsjednik Lech Walesa - otkriva nam Zoko detalj koji ovaj brod izravno veže za suvremenu poljsku povijest.

“Mohorovičić” je u svojoj 40-godišnjoj karijeri preplovio 200 tisuća milja. Bilo bi to ravno deset puta oko kugle zemaljske. Građen za potrebe Hidrografskog instituta koji je djelovao u okviru nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice, brod se trebao graditi u Splitu, ali su se financije, kao i obično, pojavile kao problem.

Tada je zapovjedništvo ondašnje JRM došlo do saznanja da postoji mogućnost izgradnje ovakvog broda u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku, koja bi bila jeftinija od gradnje broda u Splitu. Ugovor je potpisan početkom 1970. godine. Sredinom 1971. dolazi u ratnu luka Lora, a od početka 1972. u punoj je kadrovskoj i tehničkoj formi počeo istraživati Jadran.

Od luke do luke

Još za vrijeme gradnje broda poveli su se razgovori oko imena novoga broda, a kasnije je jednoglasno usvojen prijedlog profesora dr. Tome Gamulina, tada direktora Biološkog instituta JAZU smještenog u Dubrovniku, da dobije ime po poznatom znanstveniku, istraživaču i akademiku Andriji Mohorovičiću.

Od luke do luke, od otoka do otoka, s jednog kraja Jadrana na drugi, “Mohorovičić” tako plovi neumorno već četiri desetljeća. Dok ga posada mazi i pazi, “Mohorovičić” pazi na posadu čuvajući je od valova i opakih ćudi mora.

Izvor: slobodnadalmacija.hr; Denis Krnić